Naslovna stranaDetoxLand Pionir - Medeno Srce
Danas je 26.05.2018. Subota
NAJČITANIJE
     
    NAJNOVIJI BROJ
     
    Godina I, Broj 16
      16. jun 2017.


     
    2_4.jpg
     

     

     

     
     
     
     
    Politika
    Nacionalni savet štiti ravnopravnost i slobodarstvo Bunjevaca
    25.10.2014.

    Prof. dr Etela Jerinkić, pomoćnica gradonačelnika za kulturu, nosilac liste 6 „Bunjevački glas za sve nas”

    Izbori za Nacionalni savet su važni za Bunjevce, jer preko svog Nacionalnog saveta mogu da ostvare pravo na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma, ističe prof. dr Etela Jerinkić, nosilac liste broj 6, Bunjevačkog kulturnog centra „Bunjevački glas za sve nas” i poručuje pred izbore: Samopoštovanje i dostojanstvo Bunjevaca koji će ponosno prihvatiti svoje poreklo i tradiciju predaka, dida i majki, su izuzetno važni, jer je skoro vek zatiranja i negiranja bunjevačkog identiteta doveo do toga da se drastično smanjio broj Bunjevaca, prema popisima stanovništva i da se teško odlučuju za društveni angažman u javnosti.

     Prof. dr Etela Jerinkić

    Prof. dr Etela Jerinkić ističe važnost nacionalnih saveta za svaku nacionalnu zajednicu, a uoči izbora podseća i da Nacionalni savet Bunjevaca predstavlja bunjevačku nacionalnu zajednicu u četiri važne oblasti.

    —Nacionalni saveti učestvuju u odlučivanju o svim pitanjima od značaja za Bunjevce u oblasti kulture, jezika, obrazovanja i informisanja, osniva ustanove, privredna društva i druge organizacije iz ovih oblasti, što je veoma važno, jer na taj način može doći do radnog angažovanja Bunjevaca, što je jedno od osnovnih i najvažnijih pitanja svakog pojedinca. Na to je ukazao i Peter Burkhard, šef misije OEBS-a u Srbiji, koja nadgleda izbore za nacionalne savete. Prema njegovim rečima ostvarenost manjinskih prava najbolje se odslikava u stopi zaposlenosti, obrazovanosti, prosečnim primanjima, odnosno stopi siromaštva, upotrebi manjinskog jezika i drugim pokazateljima dostupnosti društvenih usluga, kaže dr Etela Jerinkić.

    Ona ističe i važnu ulogu članova Nacionalnih saveta u sprovođenje zakona i propisa kojima se uređuju Ustavom zagarantovana prava i da predlažu mere radi dostizanja pune ravnopravnosti za sve društvene grupe, pa tako i za Bunjevce.

    — To je posebno važno, jer je evidentno da Bunjevci ostvaruju manji kvantum ustavom i zakonom zagarantovanih prava i mogućnosti, te su otuda zadaci za buduće članove bunjevačkog nacionalnog saveta kompleksniji i teži. Mi, sa liste br.6. Bunjevačkog kulturnog centra, koja u nazivu ima slogan Bunjevački glas za sve nas, zalažemo se za jedinstven i kvalitetan Nacionalni savet, u kojem ćemo se boriti za egzistenciju Bunjevaca tako, što ćemo omogućiti Bunjevcima više radnih mesta, da rade i stvaraju, jer je pravo na rad osnovno ljudsko, a time i manjinsko pravo. Bunjevci su stvaralački i kreativan narod, što dokazuju naši običaji (Dužijanca, Dove, Kraljice, Prela, Materice, Oci...). Ti običaji i tradicija su nas održali, kao i slobodarske ideje koje krase Bunjevce na ovim prostorima od pamtiveka, poručuje dr Etela Jerinkić.

    Kao krucijalni cilj Bunjevaca, dr Jerinkić ističe, da je neophodno da slobodno i samostalno odlučuju o svim pitanjima od značaja za opstanak i budućnost Bunjevaca.

    —Time će najefikasnije da zaštite svoja prava i interese Bunjevaca, tako da i oni budu ravnopravni sa drugima u okviru Ustavom i zakonom zagarantovanih prava i mogućnosti.  Samopoštovanje i dostojanstvo Bunjevaca koji će ponosno prihvatiti svoje poreklo i tradiciju predaka, dida i majki, jer je skoro vek zatiranja i negiranja bunjevačkog identiteta doveo do toga da se drastično smanjo broj Bunjevaca po popisima stanovništva i da se teško odlučujemo za društveni angažman u javnosti. U oblasti obrazovanja smatramo da je neophodno u nastavne planove i programe školskih predmeta istorije, muzičkog vaspitanja i likovne umetnosti uneti sadržaje koji izražavaju posebnost Bunjevaca, a naročito u nastavni plan i program istorije nastavne jedinice o autohtonom poreklu Bunjevaca na ovim prostorima, jer je istina o poreklu i korenima jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim konvencijama i sporazumima, naglašava dr Jerinkićeva.

    Ona objašnjava i da se za učenike koji pohađaju nastavu iz izbornog predmeta „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“ predviđaju stipendije prema uspehu i socijalnom statusu, ekskurzije i izlete u mesta od značaja za materijalnu i nematerijalnu baštinu Bunjevaca.

    —Predviđeno je i niz drugih obrazovnih programa, upoznavanje sa životom i radom na salašima, u saglasju sa prirodom, ili kako se to moderno kaže, održivim razvojem. Takođe, planiramo i osnivanje metodičkog centra u kojem bi se prosvetni radnici koji rade sa učenicima na bunjevačkom stručno pripremali za pedagoški rad, obezbeđivali neophodnu literaturu i razmenjivali iskustva i primere dobre prakse. U oblasti kulture ćemo raditi na negovanju običaja i tradicije, jer su oni najzaslužniji što su se Bunjevci uprkos nedaćama, asimilatorskim težnjama i drugim neprilikama ipak održali. Običaji su se od najdavnijih vremena malo promenili, još se sadi perunika oko salaša, a nekada, u pradavna vremena to je činjeno u slavu boga Peruna. Da bi se kulturno nasleđe i tradicija Bunjevaca očuvala, neophodno je srazmerno zapošljavanje Bunjevaca u ustanovama kulture. U bibliotekama koje imaju fond knjiga na bunjevačkom jeziku, u muzejima gde postoje bunjevačka kulturna dobra predviđamo osnivanje organizacionih jedinica u kojima bi Bunjevci brinuli o svom kulturnom blagu.  Takođe, u istorijskim arhivima, gde ima bunjevačke arhivske građe planiramo zapošljavanje Bunjevaca koji bi omogućili da istorija postane naučna disciplina, a ne mit ili legenda i da se o istoriji Bunjevaca, o našim kretanjima i seobama od najdavnijih vremena iz Panonske nizije, kao naše otadžbine, dokumentovano govori, a ne kao do sada samo o poslednjoj seobi od pre tri veka, a da je sve pre toga obavijeno velom tajni, podseća na bogatu tradiciju Bunjevaca i važnost njenog čuvanja prof.  dr Etela Jerinkić.

    O neophodnosti da se zaštititi bunjevačko materijalno i nematerijalno kulturno blago, da bi se onemogućilo njegovo neosnovano prisvajanje i otuđivanje, dr Jerinkićeva podvlači da su Bunjevci toj opasnosti i danas izloženi.

    —Srazmernim zapošljavanjem Bunjevaca u institucijama kulture postigli bismo to da sami brinemo o svojim kulturnim dragocenostima. Prostor za radno angažovanje mnogih Bunjevaca otvorio bi se i razvojem kulturnog turizma, starih i umetničkih zanata, što je bitno jer je stopa nezaposlenosti u bunjevačkom korpusu viša od prosečne u Srbiji. Zahtevamo i osnivanje Zavoda za kulturu Bunjevaca, koji bi se finansirao od strane Skupštine APV, baš kao što je slučaj i sa ostalim nacionalnim manjinama. Isto tražimo i za Bunjevačku maticu kao najstariju bunjevačku instituciju u sferi kulture i nauke.  U oblasti informisanja ćemo povećati dostupnost informacija od značaja za Bunjevce i to ne samo u bunjevačkim glasilima, već i ostalima, u štampanim i elektronskim medijima, jer informacija danas znači moć, prednost za onoga ko je poseduje.  Pravovremena i valjana informacija je od presudnog značaja u tržišnoj kompeticiji, koja je sveprisutna. Na taj način se osigurava opstanak Bunjevaca u današnjoj, sveopštoj konkurentskoj borbi. Zbog toga ćemo raditi na razvijanju informatičkih sekcija, a najuspešnije ćemo angažovati kao saradnike u bunjevačkim i ostalim glasilima. Ne manje važno je i da u oblasti službene upotrebe jezika i pisma zalažemo se za standardizaciju bunjevačkog jezika i pisma, jer se bunjevački jezik vekovima upotrebljavao u Subotici. Statut Grada Subotice iz 1745. godine pisan je bunjevačkim jezikom, što je dokaz da je pogodan za službenu upotrebu, baš kao i drugi manjinski jezici. Jezik je osnovni element kulture i bez njega je nezamislivo unapređenje bunjevačke kulture i obrazovanja, što je temelj čitave bunjevačke zajednice, poručuje prof dr Etela Jerinkić.

    Nada Harminc

    Cenovnik Subotičkih Novina

    Apoteka Subotica

    4_22.jpg

    Kuća zdravlja

    4_20.jpg

    Zoo Palić

    NorDent

    Suboticagas

    Vojput

    Dom zdravlja