Lekari tvrde da je izloženost duvanskom dimu i dalje visoka u Srbiji. Čak preko 40 odsto dece ima bar jednog roditelja koji koristi cigarete, i upozoravaju da jei izloženost „pasivnom pušenju", sve opasnija.
Subotički Zavod za javno zdravlje i ove godine je obeležio 31. januar, Nacionalni dan bez duvanskog dima. Slogan ovogodišnjeg obeležavanja tog značajnoj datuma je „Odrasli puše i mene guše”, čime se, prema tvrdnjama lekara, želi skrenuti pažnja donosiocima odluka, stručnoj javnosti i stanovništvu, da je i pored Zakona, izloženost stanovništva duvanskom dimu, posebno dece i mladih, i dalje veoma visoka. Ističe se i važnost i značaj potpune zabrane pušenja u zatvorenom prostoru, bez izuzetaka, jer ne postoji bezbedan nivo izloženosti duvanskom dimu.
Čak polovina dece udiše vazduh zagađen duvanskim dimomVisokoj izloženosti duvanskom dimu, a posebno na mestima na kojima nije zabranjeno pušenje, svakako doprinosi i visoka tolerantnost društva prema upotrebi duvana uprkos tome što većina stanovništva zna da duvanski dim izaziva brojna oboljenja.
- Poražavajuće je da čak preko 40 % dece ima najmanje jednog roditelja koji puši. Statistike kažu da gotovo polovina dece u svetu, a slična je situacija i kod nas, redovno udiše vazduh zagađen duvanskim dimom na javnim mestima. Ne postoje bezbedni duvanski proizvodi i bezbedan nivo korišćenja duvanskih proizvoda, kao ni bezbedan nivo izloženosti duvanskom dimu. Kod novorođenčadi majki koje su u trudnoći pušile, češći su problemi u sazrevanju pluća zbog čega ova novoređenčad mora da boravi u inkubatoru. Njihova pluća nisu dovoljno razvijena, a češće imaju i manju telesnu težinu na rođenju. Bebe putem majčinog mleka unose štetne materije duvanskog dima. Zbog toga su ove bebe češće uznemirene i uplašene, pa više plaču. Najnovija istraživanja ukazuju da, ukoliko su deca izložena duvanskom dimu u kući, u kasnijem razvoju su kod njih češće prisutni agresivni oblici ponašanja i hiperaktivnost - objašnjava prim. mr sc. med. Nada Kosić Bibić, načelnik Centra za promociju zdravlja u subotičkom ZZJZ. Ona dodaje da je važno istaći i da deca dišu brže nego odrasli i imaju veći broj otkucaja srca u minuti, i da na taj način u svoj organizam unose više hemikalija iz duvanskog dima. Sa druge strane, sposobnosti „prečišćavanja i izbacivanja“ štetnih hemikalija su im manje nego kod odraslih, kaže doktorka.
Neophodne izmene Zakona
U cilju zaštite stanovništva od štetnih posledica izazvanih duvanskim dimom, jasno proizilazi da je potrebno unaprediti postojeću zakonsku regulativu u Srbiji.
- Neophodna je izmena Zakona koja treba da predvidi uvođenje potpune zabrane pušenja na svim javnim mestima bez izuzetaka, uključujući ugostiteljske objekte. Takođe je važno primenjivati i sve ostale efikasne i proverene mere kontrole duvana iz tzv. moćnog paketa mera M-POWER koje su dovele do poboljšanja zdravlja stanovništva u zemljama koje ih primenjuju duže od decenije. One uključuju povećanje cena i akciza duvanskih proizvoda, uvođenje slikovnih upozorenja na pakovanjima, zabranu reklamiranja i sponzorstva i pružanje podrške za odvikavanje od pušenja -kaže dr Kosić Bibić.
U cilju zaštite stanovništva od štetnih posledica izazvanih duvanskim dimom, jasno proizilazi da je neophodna obavezujuća regulativa, a ne ona koja je zasnovana na dobrovoljnosti. U skladu sa tim je potrebno unaprediti postojeću zakonsku regulativu u Srbiji, zaključak je stručnjaka povodom obeležavanja tog značajnog zdravstvenog datuma.

A. Šiška