Grip je akutno respiratorno oboljenje koje je aktuelno svake godine,
dolaskom hladnijeg vremena. Ukoliko se osvrnemo na podatke koji su
dostavljani iz Domova zdravlja na teritoriji Severnobačkog okruga za
koje je nadležan Zavod za javno zdravlje Subotica, od novembra prošle
godine, iz nedelje u nedelju, postepeno je rastao broj osoba koji se
obraćao za lekarsku pomoć usled respiratornih tegoba.
Upala pluća najčešća komplikacija gripa
Dr Nebojša Bohucki, epidemiolog u subotičkom Zavodu za javno zdravlje
pojašnjava, da se tokom vremena, kada su registrovani oblici
respiratornih oboljenja uglavnom radilo se o tzv. prehladama, nazebima,
a uzročnici tih zdravstvenih problema bili su raznovrsni virusi.
- Virus influence tip A podtip H1N1 je dokazan u uzetom bolesničkom
materijalu (bris nosa i ždrela) tek početkom meseca januara ove godine,
i od tada registrujemo sve veći broj lica obolelih od gripa. Grip, ili
influenca, što je sinonim za ovo oboljenje, po svom značaju daleko
prevazilazi sve druge akutne respiratorne infekcije, pre svega zbog
daleko ozbiljnije kliničke slike, odnosno zbog niza mogućih komplikacija
koje mogu da nastanu kod obolele osobe. Upala pluća je jedna od
najčešćih komplikacija kod gripa, ali moguće su i daleko teže, kada je
neophodna i hospitalizacija pacijenta na odeljenju za intenzivno
lečenje. Smrtni ishod, kao najteža komplikacija gripa, beleži se
praktično u svim zemljama sveta, i ovaj najnepovoljniji ishod može da
nastane kod lica koja imaju tzv. faktore rizika odnosno neko hronično
oboljenje ili odmaklu životnu dob, ali je zabrinjavajući podatak da se
grip može završiti fatalnim ishodom i kod mlade osobe bez prepoznatih
faktora rizika - kazao je dr Bohucki.
Virus gripa ima svoje tipove, dodaje dr Bohucki, te govorimo o virusu
gripa tip A i tip B, pri čemu je virus gripa tip A daleko značajniji.
- Naime, virus gripa tip A se dalje deli na podtipove, te zbog toga
govorimo bilo o virusu gripa AH1N1, ili o virusu gripa AH3N2. Oba
navedena podtipa su i ove zime aktivna na prostoru naše Republike, pa
tako i na području Severnobačkog okruga. Zanimljivo je da je tokom ove
zime ovakva virusološka situacija gotovo identična na prostoru
celokupnog evropskog kontinenta, dok se virus gripa tip B veoma retko
uspeo dokazati u uzetim bolesničkim materijalima, tj. ovaj virus je bio
veoma slabo aktivan. Virus gripa AH1N1 je kao takav uočen po prvi put
2009. godine, a šira javnost ga poznaje pod terminom „svinjski grip", i
on je bio odgovoran za nastanak pandemije te iste godine. Od tada, svake
zime beležimo njegovo prisustvo i u našoj sredini. Upravo je ovaj virus
tokom prva dva meseca 2019. godine u najvećem broju slučajeva i bio
odgovoran za nastanak gripa kod naših sugrađana. Ukoliko posmatramo
uzrasne grupe obolelih, najviše obolelih je bilo među decom, kako
predškolskog, tako i školskog uzrasta. Identična uzrasna struktura
obolelih je bila i u ostatku zemlje, ali je ukupni broj obolelih veoma
varirao. I dok je na jugu zemlje broj obolelih dostigao epidemijske
razmere, na severu Republike je epidemiološka situacija bila donekle
povoljnija - tvrdi dr Bohucki.
Smrtnih ishoda bilo - mnogo
Smrtni ishod od bilo koje zarazne bolesti, pa tako i od gripa, jeste
događaj koji ima daleko najveću težinu.
- Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „dr Milan Jovanović
Batut" iz Beograda, do 17.02.2019. godine, na području naše Republike
zabeleženo je 38 smrtnih ishoda koji se mogu dovesti sa oboljevanjem od
gripa. Od ovog broja, dvoje preminulih su sa teritorije Severnobačkog
okruga, a obe osobe su imale i udruženo hronično sistemsko oboljenje,
koje je doprinelo da grip poprimi najteži oblik bolesti, te da se i
pored svog preduzetog savremenog lečenja na odeljenjima za intenzivnu
negu, završe fatalnim ishodom. Prema podacima koje Zavod za javno
zdravlje Subotica dobija od Doma zdravlja Subotica, najveći broj
obolelih lica koja su se obratila za lekarsku pomoć zbog gripa bio je
tokom prve nedelje februara, kada je taj broj iznosio 570, da bi tokom
naredne nedelje broj prijavljenih slučajeva gripa iznosio 533. Treće
nedelje februara, broj lica obolelih pod kliničkom slika gripa iznosio
je 474. Trend opadanja broja lica obolelih od gripa je jasan, ali, još
neko vreme treba biti na oprezu, s obzirom da sezona gripa još uvek
traje, najmanje još mesec dana tj. do kraja marta - napominje dr
Bohucki.
antrfile: Mere prevencije
Građani, prema rečima epidemiologa treba da se, kako bi izbegli
respiratorna oboljenja i grip, treba da se pridržavaju opštih mera
prevencije akutnih respiratornih infekcija, uključujući tu i grip. To
podrazumeva redovno održavanje higijene ruku, češće provetravanje
prostorija u kojima boravi veći broj ljudi i izbegavanje kontakata sa
obolelima. Nošenje maski kao mera prevencije daje veoma ograničene
rezultate, i maske bi trebalo da nose pre svega obolele osobe koje iz
određenih razloga moraju da na kratko napuste svoje domove, radi odlaska
kod lekara ili iz nekih drugih razloga, kažu lekari.