Slobodan
09-05-2019
0

Udruženje slamarki "Lusa", čiji je predsednik Ana Jaramazović, prošle 
godine je proslavilo 25 godina postojanja i rada i izdalo svoju 
monografiju. Za sve te godine, slamarke su priredile brojne izložbe, 
prepoznate u našem gradu, ali i u drugim gradovima Srbije i sveta. 
Povodom Usrkršnjih praznika, u prostorijama Udruženja penzionera u 
Subotici, tradicionalno je postavljena Uskršnja izložba radova članica.

Radovi od slame za oba Uskrsa

Jelena Bedalov, članica "Luse" u svoje i u ime svojih koleginica, 
približila nam je smisao izložbe, i ispričala kako ustvari nastaju 
radovi od slame, posebno uskršnja  jaja.

- Tradicionalno, i ove godine, u Udruženju penzionera Subotica, imamo 
svoju Galeriju i prostoriju gde izlažemo svoje radove. Postavili smo 
komplet izložbu jaja od slame, koja je posebno zanimljiva za penzionere 
koji ne odlaze u grad, pa tu mogu lepo da pogledaju motive za oba 
Uskrsa. Potrudili smo se da bude i bunjevačkog i srpskog običaja u našim 
radovima, da ispoštujemo oba Uskrsa. Svoje radove sami uglavnom uradimo, 
aktivnih članova ima 12,a  bilo nas je preko 30, ali imamo i povremeno 
aktivnih članova - rekla je Jelena.

"Recept" za Uskršnje jaje ne postoji

Uskršnja jaja napravljena povodom Uskrsa su široke lepeze maštovitosti, 
a za njih je pored talenta potrebno i dosta vremena. "Recepta" za izradu 
jaja od slame nema, nego slamarke kako kažu, po svom nahođenju i mašti, 
stvaraju i ukrašavaju ista.

- Kuriozitet je da mi u "Lusi" imamo jaja od poljske ševe, morke, 
kokoške, patke, guske, pa sve do nojevih jaja. Da biste izradili dobro i 
lepo jaje, morate imati vremena, strpljenja i mašte. Recimo da postupak 
kod svih ide tako da se jaje prvo izduva, zatim lepo opere da se ne 
lepi, da bude suvo iznutra. Pre toga pripremamo slamu u fazama. Slama se 
obično koristi od ječma, jer je kratka i mekana. Jaja se uglavnom rade 
od te slame. Slama se potom pegla, lepi, i tada tek ukrasi pletenicama, 
mašnama, koje se izrade prethodno. Na morkino jaje sam ja recimo, 
potrošila čitava tri sata i još posebno vremena na ukrase i tek tada je 
morkino celo jaje bilo gotovo, praktično skoro pet sati posla. Ali, meni 
to nije problem, volim to da radim i uvek dodam detalj ukrasa i mašte 
više. Znate, svaka slamka je drugačija, morate paziti, i morate imati 
ogromno strpljenje - ispričala nam je Jelena. Da biste bili dobar 
slamar, morate imati talenat, pa volju, maštu. Slamarstvo je čista 
naiva, a ne umetnost, što bi trebalo, tvrdi članica "Luse".

U Udruženju slamarki "Lusa" kažu da izrađuju i mnogo drugih predmeta, 
osim jaja -kutije, perlice, očenašice, lule, medeno srce, motive čovek - 
kosač, i druge, a glavno su im  trodimenzionalne slike.

- Te slike su takve, da kada ih gledate, vidite je u tri dimenzije, a da 
biste je dobili takvu, slama se prvo pažljivo bira, te raznim 
okretanjem, u izradi slike dobijemo sliku koju želimo. Često pribegavamo 
i kukuruznoj ljusci, njenoj srži, koju nalepimo na sliku i obložimo 
slamom, što slici daje posebnu draž, a ne primeti je "obično" oko. Ja 
sam prva recimo, napravila trodimenzionalnu sliku Gradske kuće. To mi je 
ogroman izazov. Na slici o Sinanogi recimo ima bar 10 vrsti pletenja, a 
na Gradskoj kući puno više. Obe su međutim prelepe, i ponos su kod nas u 
"Lusi"- objašnjava Jelena Bedalov.

Slike i radovi Udruženja slamarki "Lusa" obišle su gotovo ceo svet. 
Članice naglašavaju da su stalne postavke uglavnom u u Gradskoj kući, 
odnedavno često mesto nalaze i u opštini Kanjiža, Bugarskoj,  Zagrebu u 
jednoj veoma reprezantivnoj galeriji, Budimpešti. Štosmajerova ulica 
koja je oslikana na jednoj od slika slamarki "Luse"bila je izložena u 
Italiji. Svuda nas ima, svuda nam postavljaju radove, to nas raduje, 
kažu u "Lusi".

antrfile: Što su haljine mokrije, više je polivača

Običaji koji se praktikuju ponedeljkom za Uskrs, ispričani su i rečima i 
radovima članica "Luse" na lep i posebno zanimljiv način. Kako slamarke 
tvrde, neki od običaja su se zadržali i do dan danas, a neki su su i 
osavremenili. Tako su recimo,  nekada, devojčice cele nedelje šarale 
jaja od raznih i prirodnih boja, ali uglavnom crvenih. Momci bi potom 
dolazili  da cure poprskaju sapunavom ili mirišljavom vodicom, a 
zauzvrat su bili kićeni cvećem, i dobijali su šarena jaja i kolačiće. 
Svi su morali biti lepo obučeni, a posebno je zanimljiv jedan običaj. 
Cure su se takmičile koja će više mokrih haljina imati da suši nakon 
polivanja, te je važilo nepisan pravilo " ako imam više mokrih haljina 
koje se suše, imala sam više polivača", što bi se tumačilo kao "pre ću 
se udati".

A. Šiška


Komentari

Napravi Nalog



Prijavi se